Published on Saturday, 04 February 2012 11:11
Vlada Mirka Cvetkovića ušla je u istoriju kao ona koja je najviše zadužila građane Srbije. Ako se saberu svi dugovi, za tačno tri i po godine pozajmili smo 5,7 milijardi evra, što je više nego u vreme svih premijera u poslednjih 20 godina zajedno. Vlade premijera Đinđića, Živkovića i Koštunice uspevale su javni dug i da smanje.
Ukupan dug aktuelne vlasti na početku mandata 2008. iznosio je 8,7 milijardi evra. Danas je nešto više od 14,5 milijardi, a samo u prošloj godini u Nemanjinoj su zadužili građane Srbije za oko dve milijarde.
Predsednici vlada u vreme Miloševića - Radovan Božović, Nikola Šainović i Mirko Marjanović - imali su sankcije pa upravo zbog toga nisu morali da se bore s javnim dugom. Nisu otplaćivane mnoge spoljne obaveze, a nisu imali ni mnogo prilika da uzmu kredite iz inostranstva.
Ekonomista Mlađen Kovačević, koji se ovom problematikom bavi duže od 30 godina, kaže da se Srbija devedesetih godina teško zaduživala.
- Kredite od zapadnih zemalja, zbog sankcija, bilo je nemoguće dobiti. Šainović je uspeo da se zaduži u Libiji za oko 32 miliona dolara.
Od Kuvajta smo dobili 277 miliona i od Kine 160 miliona dolara. I to je otprilike sve - kaže Kovačević za „Blic“. Praktično, država se u inostranstvu za devet godina, zaključno sa 2000, zadužila oko 460 miliona dolara.
Za vreme sankcija javni dug bio je zamrznut. U 1992. godinu se ušlo sa dugom od oko 10 milijardi evra. Sa četiri milijarde više smo nastavili u 2000. godini jer je dug uvećala stara devizna štednja, koju je vlast posle 5. oktobra preuzela na sebe da isplati. Pariski klub nam je oprostio 66 odsto duga, a Londonski 61,9 procenata.
Dug koji je preuzela prva Miloševićeva vlada potiče iz perioda socijalističke Jugoslavije i nastao je od 1979. do 1990. godine. Republike su tada imale mogućnost da se samostalno zadužuju, a zajmove su odobravale uglavnom međunarodne finansijske institucije. Od Pariskog kluba smo dobili 3,8 milijardi dolara, od Londonskog 2,2 milijarde...
U Narodnoj banci Srbije kažu da ove godine moramo otplatiti 3,8 milijardi evra duga. U 2013. opterećenje budžeta će biti slično - 3,7 milijardi, a kritična je i 2014, kada na otplatu dospeva 3,4 milijarde. U 2015. godini opterećenje će biti manje za 40 odsto, a godinu dana posle za dodatnih 28 procenata. U kabinetu premijera Cvetkovića kažu da je javni dug strogo kontrolisan.
- Postoje upozorenja da se može premašiti 45 odsto BDP-a. Na raspolaganju imamo keš sredstva koja smo pozajmili i koja će finansirati dug. Nivo od 45 odsto mogao bi da bude premašen tek sredinom ove godine - kažu u Nemanjinoj. Javni dug govori o dugoročnoj održivosti i stabilnosti ekonomije, a investitorima je važno da zemlja u koju ulažu bude ekonomski održiva na srednji i dugi rok. Investitori na prvo mesto stavljaju perspektivu privredne grane u koju ulažu.
Na drugom mestu je ekonomski i politički rizik zemlje, a upravo tu su javni dug, inflacija i spoljnotrgovinski deficit ili sve ono čime Srbija ne može da se pohvali.
Izvor blic.rs